hren
 

SOS
Prije desetak dana istekao je posljednji rok do kojeg je međunarodnim sporazumom izvanredno produljeno razdoblje u kojem pomorci smiju raditi na brodovima, a zbog oklijevanja vlada diljem svijeta sve više raste rizik da će brodari jednostavno biti primorani obustaviti promet

Otprije deset godina 25. lipnja je dan u kojem se obilježava Međunarodni dan pomoraca, no ove godine umjesto proslave truda i vrednovanja zalaganja onih koji osiguravaju mirnu plovidbu svjetske trgovine obljetnica je prošla u zabrinutom i sumornom tonu. Popularna prihvaćena procjena je da 90 posto svjetskog transporta robe barem u nekom trenutku ide morskim putem. Na morima i oceanima u svakom trenutku plovi šezdesetak tisuća raznih teretnih brodova, na kojima je zaposleno između 1 i 1,2 milijuna pomoraca (još polovica tog broja radi na putničkim kruzerima i na brodovima u domaćem prometu).

Širenjem pandemije smjene posada bitno su otežane, a situacija je toliko zabrinjavajuća da mnogi strahuju da postoji rizik od znatnih poremećaja u pomorskom prometu. Umorna i iscrpljena posada koja se mjesecima nalazi na moru povećava rizik od nesreća. Rastom tog rizika smanjuje se volja osiguravatelja da osiguravaju brod i teret, a ako brodari neće moći pronaći osiguravatelje koji su voljni osigurati brod, bit će primorani obustaviti transport.

 

Po međunarodnim ugovorima i standardima, maksimalno razdoblje koje pomorac smije provesti na brodu bez odmora jest 11 mjeseci. Tipično trajanje ugovora je između četiri i šest mjeseci, a kad su na brodu, pomorci obično rade od 10 do 12 sati dnevno sedam dana u tjednu. Širenjem pandemije zbog 'više sile' postignut je međunarodni dogovor o izvanrednom produljenju trajanja maksimalnog razdoblja koje pomorci smiju provesti na brodu, no taj rok je istekao prije desetak dana.

Prema informacijama Međunarodne pomorske organizacije (IMO, International Maritime Organization), neki pomorci se na moru neprekidno nalaze već i po 15 mjeseci, a broj onih čiji je originalni ugovor istekao i koji ne znaju kad će se imati priliku vratiti kući penje se na preko 250 tisuća. Poteškoće nastaju zbog toga što je velik broj država ograničio prekogranična putovanja. Smjena posada obično funkcionira tako da jedna posada napusti brod u nekoj luci, a druga posada se ukrca. No nova posada mora nekako doći do te luke, a stara posada se na neki način mora vratiti kući, a u situaciji u kojoj su međunarodni putnički letovi desetkovani, vrlo je teško uskladiti smjenu.

Prema informacijama Međunarodne pomorske organizacije, neki pomorci se neprekidno nalaze na moru već i po 15 mjeseci

Dodatan teret na leđima pomoraca bilo je i to što ih države diljem svijeta nisu proglašavale esencijalnom radnom snagom, što im je otežavalo putovanja. Nakon što su međunarodni sindikati i pomorske organizacije upozorili na taj problem države su polako počele pomorcima davati status nužnih radnika, no taj proces još uvijek traje. I dok umor i psihofizička iscrpljenost posada koje su sada na brodovima predstavljaju jedan rizik, s druge strane prijeti opasnost od pada prihoda jer pomorci koji bi se trebali ukrcati i smijeniti stare posade počnu zarađivati tek kad se nađu na brodu.

IMO procjenjuje da će od sredine lipnja svakog mjeseca međunarodnim letovima biti potrebno prebaciti oko 300 tisuća pomoraca kako bi se provele smjene posada. Polovica tog broja bit će mornari koji se moraju vratiti kući, a polovica će biti oni koji će ići na brod. Organizacija je nedavno objavila i protokol za sigurnu smjenu posada koji uključuje detaljne korake - od osiguravanja zaštitne opreme, preko testiranja, higijenskih mjera, do prijedloga za posebno organizirane prostore na aerodromima - no ostaje pitanje koliko su luke i gradovi u mogućnosti osigurati sve potrebno.

Na muke pomoraca ovih dana osvrnuo se čak i papa Franjo kazavši da 'duga razdoblja provedena na brodu bez mogućnosti iskrcavanja, odvojenost od obitelji, prijatelja i doma, uz strah od moguće zaraze, u ovom trenutku više nego ikada prije predstavljaju težak teret' za njih. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres proglasio je situaciju u pomorstvu 'humanitarnom i sigurnosnom krizom' i pozvao države svijeta da svojim pomorcima pomognu u povratku kući.

U industriji općenito vlada duh zajedništva između brodara, pomoraca i međunarodnih organizacija u želji da se problemi što prije riješe. Najsporije zasad reagiraju države te i dalje kaskaju u prilagodbi pravila i birokracije kako bi se međunarodna pomorska trgovina održala na površini.

Podaci pokazuju da je 2018. dosegnut povijesni rekord u pomorskoj trgovini s prevezenih 11 milijardi tona robe. U ovom trenutku još ne postoje nikakve indikacije o tome je li u posljednjih desetak dana došlo do kakvih bitnijih pomaka u osiguravanju uvjeta za smjene posada. Vijesti o labavljenju mjera u nekim državama govore u prilog tome da će pomorci uskoro ipak moći lakše putovati kući ili na brod, no podaci o nezaustavljivom broju zaraženih diljem svijeta opet stvaraju strah da bi se sve moglo zakomplicirati. Nema sumnje da je pomorski promet u svjetskoj ekonomiji od izuzetne važnosti čak i u uvjetima recesije, a države bi se u suradnji s brodarima i mornarima trebale potruditi da trgovačka mornarica ne potone.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij